Pažnja kod djece

Pažnja je usmjerenost mentalne aktivnosti na određene podražaje, ona je životno važna sposobnost s kojom se rađamo i koja se razvija s odrastanjem. Pažnja je proces koji nam omogućuje da se usmjerimo na važne informacije i na ono što nam je u danom trenutku područje interesa. Stoga nam pažnja omogućuje siguran razvoj i sposobnost učenja. U samoj srži pažnje nalazi se sposobnost koncentracije.

Djeca su znatiželjna, zainteresirana, aktivna i sklona kretanju. Ove osobine su važne pretpostavke za njihov razvoj jer oni svakoga dana uče nešto novo i neumorno istražuju svoju okolinu. Posve je normalno da djeca reagiraju na sve podražaje, da se spremno okreću novim stvarima – ali i da im se pozornost brzo odvraća. U današnje vrijeme, u kojem živimo brzo i koje je prepuno ponuda, ali i zahtjeva, čini se da se vještina koncentriranog bavljenja stvarima premalo potiče.

Poželjno je da dijete u godini dana prije polaska u školu može sudjelovati u igri do kraja i pozabaviti se nekom aktivnošću dulje vrijeme (20-ak min), bez da mu se odvuče pažnja.

Poticanje razvoja pažnje kod djece

Kako dijete raste, tako se povećava trajanje pažnje. Sve što se razvija možemo poticati i trenirati pa tako i pažnju, o čijem opsegu znatno ovisi buduća sposobnost učenja i pamćenja.

  • koncentracija se može postupno povećavati – u domu punom ljubavi sa sigurnom vezom između djeteta i roditelja
  • djeca trebaju od roditelja vrijeme i posvećivanje – što im roditelji više pružaju, to će bolje protjecati njihov cjelokupni razvoj
  • velika je važnost igre – kroz nju dijete uči slijeđenje pravila i uputa
  • djeca vole stalnost i predvidivost, što je za njih izraz sigurnosti. Informacije i poticaji koje roditelji daju djeci trebaju biti u što većoj mjeri jasni i jednoznačni.
  • pravovremeno lijeganje i ustajanje, redovito pranje zubića, spremanje obuće, pospremanje igračaka navike su koje treba podržavati i vlastitim primjerom

Igre i aktivnosti koje mogu pomoći u razvoju pažnje kod djece

  • precrtavanje različitih predložaka – prvo jednostavnijih, a kasnije i  složenijih
  • bojanje u bojankama
  • pronalaženje skrivenih likova i traženje razlika na sličnim slikama, vježba usporedi dviju (ili više) slika – što je promijenjeno, izostavljeno ili dodano
  • slagalice – domino s brojevima ili slikama, puzzle, izrezati i sastaviti sliku prema određenom predlošku
  • vježbe razvrstavanja – razvrstavanje kocki, lego kockica, pomaganje u razvrstavanju posuđa kod kuće, razvrstavanje novčića po vrijednosti,  kuglica po boji i veličini, izrada ogrlica prema određenom redoslijedu, skupljanje kamenčića, sličica, markica itd., igre kartama (“Crni Petar”…)
  • misaoni zadaci (npr. “Postavi stol za 5 osoba. Što ti je sve za to potrebno?”)
  • vježbe kombinacije – dopunjavanje riječi, pogađanje životinja, cvijeća i dr. prema djelomičnim opisima  (npr. “Što je to – ima četiri noge, krzno, spretno se penje po drveću?”)
  • igre razvrstavanja po nekim kriterijima (npr. “Navedi sve životinje koje imaju krila.”, “Poznaješ li životinje koje imaju više od četiri noge?”)
  • zadaci opažanja – promatrati tijek neke radnje ili događaja – dovršavanje rečenice usmeno ili pisano

Primjeri:

  • pokazati djetetu nekoliko različitih predmeta na nekoliko sekundi pa maknuti jedan, dijete neka pogodi što nedostaje
  • dati djetetu da jednu minutu promatra sliku i kasnije pitati (npr. ”Koliko je na slici bilo osoba, prozora, životinja…?”)
  • prezentirati djetetu sliku bogatu detaljima, a nakon toga dijete mora što preciznije opisati cijelu sliku

 

 

NATRAG NA OBAVIJESTI